Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom obilježava se u svijetu 21. marta, kako bi se podigla svijest o ovoj genetskoj različitosti i njenom uticaju na živote ljudi koji se sa njom susreću.
Svjetski dan Daunovog sindroma se obilježava od 2006. godine, a prvi put je obilježen u Singapuru. Sindrom je naziv za skup znakova i karakteristika, a ime Daun (Down) potiče od prezimena engleskog ljekara Johna Langdona Downa koji je 1866. prvi opisao sindrom, gotovo 100 godina prije nego što je pronađen uzrok poremećaju.
Uzrok Daunovog sindroma otkrio je 1959. godine francuski genetičar Jerome Lejeune. Na 21. paru hromozoma otkrio je još jedan hromozom viška, umjesto dva, tu su se nalazila tri hromozoma. U cijeloj ćeliji umjesto 46, ima ukupno 47 hromozoma. Hromozomi u svakoj ćeliji ljudskog organizma prenose sve nasljedne karakteristike, a na svakom hromozomu nalaze se hiljade gena u kojima su zapisane sve naše nasljedne osobine u obliku DNK. U svakom paru jedan hromozom potiče od majke, a jedan od oca.
Jedno od 650 novorođene djece rađa se s ovim sindromom.
Ipak, ljudi s Daunovim sindromom imaju mnogo toga za ponuditi zajednici u kojoj žive. Njihova jedinstvenost i osobnost često su izuzetno inspirativne za one koji ih poznaju. Međutim, zbog nedostatka razumijevanja i prihvaćanja, osobe sa ovim sindromom često se suočavaju s predrasudama i diskriminacijom.
