Privreda Srebrenica posle Drugog svjetskog rata ubrzano se razvija na temelju bogatih prirodnih resursa, prije svega rude, drveta i ljekovitih izvorišta kojih je, na ovom prostoru, po nalazima još iz doba Austrougarske, čak 48. U Potočarima je izgrađena industrijska zona, prerada drveta je locirana u Jadru, dok zbog vanrednih ljekovitih svojstava Guber vode, banja bilježi i do 90.000 noćenja godišnje. Standard života u Srebrenici prije rata 1992. godine, na visokom je nivou. Osim redovnih poslova, stanovništvo se bavi poljoprivredom i turizmom. Radnici različitih profila dolaze u grad u potrazi za poslom.
A onda, izbijanjem rata, sve staje.
Trideset i jednu godinu nakon završetka ratnih sukoba, stanovištva u samoj opštini ima i do deset puta manje u odnosu na predratni period. Zbog nedostatka posla, mladi masovno napuštaju grad. Lječilište na Guberu, uprkos mnogobrojnim najavama o ponovnom pokretanju, uglavnom tokom predizbornih kampanja, još uvijek ne radi. Srebreničani znaju da je inicijativa za pokretanje banje pokrenuta, ali pravih informacija o statusu projekta nedostaje. Moglo se čuti i da Guber presušuje, da je promijenjen sastav vode, da razvoj banje koči ovaj ili onaj... Ali da krenemo ispočetka.
BISER SVIH IZVORA NA ZEMLJI
Životni vijek Fate Huseinagić neraskidivo je povezan sa Guberom. Rođena i cijeli život, osim izbjeglištva, provela je u čuvenoj ulici Crvena Rijeka koja vodi na Guber, i u kojoj je gotovo svaka kuća imala smještaj za turiste.
Prvi posao 1968. godine dobija upravo u Argentariji. Osamdesetogodišnja Srebreničanka se živo sjeća svakog svog zaduženja – od recepcije do pozicije šefa Turist Biroa.
- - Srebrenica je bila puna tokom cijele godine, ali najviše pacijenata je bilo od proljeća do kraja jeseni. Imali smo oko 200 soba u Domaviji, Argentariji i na Guberu. Ostali gosti su bili smješteni u privatnim smještajima. Pacijenti su dolazili iz svih republika bivše Jugoslavije, ali inostranstva, najviše iz Njemačke i Austrije. Od Banje Guber su imale koristi i sve opštine u regiji… Sjećam se jedne Zage koja nam je došla iz Sarajeva. Pričala nam je kako je zbog anemije išla u Francusku u neku banju i kako se ljekar tamo čudio što je, pored Gubera, išla bilo gdje. Čuveni doktor Marić, balneolog iz Rijeke, govorio je da nismo svjesni šta imamo. Od anemije, multiple skleroze, psorijaze, neplodnosti, Guber sve liječi… Ne radi se o tome da je otvaranje banje potrebna Srebreničanima, banja je potrebna pacijentima.
Danas, u Crvenoj Rijeci, malobrojne kuće su naseljene. Većina vlasnika dolazi povremeno. Fata kaže da bi se ljudi vratili kada bi imali gdje da rade, kada bi Banja Guber proradila.
Ljekovitost Gubera pominje se još u 19. vijeku. Vode Gubera su za liječenje lepre koristili Austrougari, a prvi koji je utvrdio hemijsko-fizički sastav, bio je bečki hemičar Ernest Ludwig, koji je proučavao mnoge mineralne izvore na Balkanskom poluostrvu. Dr Ludwig srebreničke izvore naziva “biserom svih izvora na Zemlji” i tvrdi da voda Crnog Gubera svojim mineralnim sastavom predstavlja medicinsko blago.
Upravo na tragu eksploatacije i upotrebe izvorišta za vrijeme Austrougarske, ponovo se vrše analize i pedesetih godina prošlog vijeka, otvara se lječilište Argentarija.
O banjskom turizmu u Srebrenici danas nema podataka. Slaviša Petrović, direktor Turističke organizacije Srebrenica kaže da ova ustanova učestvuje u informisanju o značaju i Ijekovitosti izvorišta, te organizuje ekološke akcije i manifestacije, ali da nema drugih nadležnosti kada je Guber u pitanju:
- Nemamo statistiku o broju posjeta, teško je to evidentirati, jer se uglavnom radi o jednodnevnim izletima, ali iz razgovora sa turistima znamo da je Guber jedna od glavnih destinacija kada posjete Srebrenicu. Mi kroz projekte težimo da doprinesemo obogaćenju turističkih sadržaja i ponude na lokalitetu Gubera, prije svega infrastrukture – mislim na dječija igrališta, signalizaciju, info table. Radili smo elaborat koji je bio dio dokumentacije za proglašenje područja vazdušnom banjom, sa turističkog aspekta, ali nemam informacija o tome dokle se došlo kada je u pitanju ponovno uspostavljanje banje.
GUBER I DANAS LIJEČI
Bolest ne može da čeka. Odgovarajući na upite pacijenata, dr Almir Pašagić, ljekar iz Srebrenice, u saradnji sa još jednim srebreničkim ljekarom, kao i medicinskim tehničarom, 2012. formira neformalni tim za savjetovanje i liječenje Guber vodama. Rad tima je počeo nakon što je dr Pašagić u okviru izrade svog magistarskog rada na temu ljekovitosti izvorišta Guber, obavio niz naučnih istraživanja.
- Danas u svijetu ima više od milijardu i po ljudi, prvenstveno žena, koji imaju anemiju, što govori o epidemiološkim razmjerama ove bolesti. Guber voda je dokazano uspješna u liječenju poremećaja hipokromne anemije, odnosno nedostatka željeza u krvi. Danas se ovom vodom liječi veliki broj pacijenata, nažalost, na jedan nespecifičan način, jer ljudi sami sipaju Guber vodu i neformalnim kanalima kontaktiraju ljekare. Svjetska zdravstvena organizacija za liječenje anemije preporučuje jedan preparat koji je vrlo sličan Guberu, a koji u svom sastavu ima željezo, mangan i bakar. I voda Gubera u svom sastavu ima sva tri elementa, uz olovo i cink, čak i malu dozu arsena, za koji sam svojim istraživanjem potvrdio da ne šteti ljudskom organizmu u minimalnoj dozi u kojoj je prisutan. Ipak, kako se radi o visokomineralnoj vodi, ona ne smije da se koristi bez konsultacije sa ljekarom, doza mora biti definisana na osnovu nalaza pojedinca.
U radu tima učestvuje i Suljo Čakanović, medicinski tehničar iz Potočara. Projekat pružanja pomoći pacijentima je i od stane lokalne zajednice bio podržan u dva navrata: od 2012. do 2015. i od 2017. do 2018. Od tada je rad tima volonterski.
- Liječenje anemije Guber vodom je disciplinovanim korisnicima gotovo stopostotno zagarantovano. Sjećam se djevojke iz Zenice koja je imala željezo 2, a donja granica je 12-14. Posle terapije je imala 22. Pri tome, radi se o dugoročnim efektima. Ja bih svima poručio da niko nema potrebu da bude anemičan. Dok postoje ovi izvori koji sada teku u kanalizaciju!
Dr Pašagić ističe da efekte koje ima upotreba vode pojačava sastav vazduha i tla, odnosno boravak na Guberu:
- Na nespecifičan način sam dokazao da Guber voda djeluje i van područja opštine Srebrenica, ali da će efekat uzimanja vode u samoj Srebrenici sigurno biti bolji. Srebrenica je poznata i po visokoj koncentraciji negativnih jona u zraku koji pozitivno djeluju na naš organizam. Takođe, s obzirom da je Srebrenica najmlađe vulkansko zemljište na području Evrope, tu uspijeva borovnica najkvalitetnijeg mineralnog sastava. Vazduh, voda i područje banje pomažu ne samo kod pacijenata koji imaju anemiju, nego je moguće djelovati u mnogim sferama rehabilitacije ljudskog organizma. Moja preporuka je da se uključe svi resursi na nivou cijele Bosne i Hercegovine i da pomognemo prvenstveno pacijentima, a time ćemo pomoći i Srebrenici.
PROJEKAT REVITALIZACIJE BANJE GUBER
Vlada Republike Srpske u oktobru 2020. prihvata inicijativu tadašnjih lokalnih vlasti za osnivanje Javne Zdravstvene Ustanove Specijalna bolnice Guber sa ciljem ponovnog pokretanja prethodne zdravstvene ustanove. Na čelu tima za realizaciju projekta je Katarina Požgaj, koja kaže da je u međuvremenu urađeno dosta posla koji se ne vidi na terenu:
- Izvršene su sve mjere zaštite prirodnih dobara: Vlada Republike Srpske je područje Banje Guber proglasila vazdušnom banjom, Guber parkom prirode, uspostavljena je sanitarna zona zaštite. Izvršena su ispitivanja i proračuni rezervi mineralne vode, a Narodna Skupština je usvojila Odluku o izradi zoning plana područja posebne namjene. Ipak, prioritetna aktivnost je bila izrada studije podnošljivosti i terapijske efikasnosti mineralne vode Crni Guber, jer ona sadrži teške metale i druge elemente koji mogu da utiču na ljudsko zdravlje. Samo za tu studiju je bilo potrebno više od dvije godine, ali imamo rezultat: naučno smo potvrdili da su hemijski sastav vode i protok identični stanju iz 1951, što je najvažnije.
Kako gospođa Požgaj tvrdi, članovi tima su posvećeni da se, uprkos dugim procedurama, projekat provede do kraja, odnosno do otvaranja Specijalne bolnice, flaširanja i izvoza vode.
- Projekat ponovnog stavljanja u funkciju prethodne banje Guber je složen proces koji podrazumjeva niz koraka od naučnih istraživanja, izrade elaborata i studija, obezbjeđenje uslova i prava korištenja prirodnog bogatstva, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu prostorno-planske dokumentacije, izradu projektne i tehničke dokumentacije, izgradnju i opremanje svih potrebnih objekata i infrastrukture, obezbjeđenje kadra... Studija podnošljivosti i studija ekonomske opravdanosti su dva najznačajnija dokumenta u ovom momentu koja otvaraju dalje aktivnosti. Naš cilj je da potvrdimo status vode kao lijeka i da ponovo organizujemo distribuciju tog proizvoda kao ljekovitog sredstva.
Važno je napomenuti da je tokom prve faze projekt rehabilitacije, tokom izrade studija, prvi put na ovom području naučno dokazano prisustvo radona u vazduhu. Radon se koristi u terapiji različitih bolesti i stanja, a najbolji rezultati se postižu kod reumatskih i kardio-vaskularnih i nespecifičnih bolesti pluća.
BANJA – IZVJESNOST ILI PUSTA NADA
Najveći broj mladih ljudi se nakon završetka fakulteta ne vraća u Srebrenicu, kako zbog nedostatka posla, nepostojanja sadržaja za mlade ljude, ali i političke nestabilnosti. Guber je nada u koju ne znaju da li i dalje postoji.
Danica Maksimović (22) iz Srebrenice, je među rijetkima koji su se vratili u svoj grad nakon završetka studija. U potrazi je za poslom.
- Voljela bih da nastavim da živim ovdje, ali to prije svega zavisi od zaposlenja. Mnogo mojih vršnjaka, kao i članova moje šire porodice je otišlo iz Srebrenice u potrazi za poslom. Banja bi, osim što bi se ljudi zaposlili u samoj banji, podstakla mnoge uslužne djelatnosti i razvoj cijele zajednice.
Iako je Banja Guber bila samo jedan segment nekadašnje snažne ekonomije Srebrenice i ne može se očekivati da zamijeni sve razrušene fabrike koje su se temeljile na ovim potencijalima, ipak, značila bi nova radna mjesta i oživljavanje gradića iz kojeg većina bježi. Potvrda da su rezerve vode izvjesne, da je kvalitet isti kao i prije 120 godina, kao i hemijsko-fizički sastav, opovrgavaju glasine koje kruže srebreničkom čaršijom posljednjih godina.
Izvor, kao i motivacija takvih tvrdnji ostaje u sjenci. Broj zainteresovanih strana je mnogo veći nego što se čini na prvi pogled, a prisutne su i sve ostale podjele koje su sastavni dio bosanskohercegovačkih priča, duž linija: lokalno- entitetski, međuetnički, politički, kao i lični interesi i interesne grupe.
Uprkos svemu, možda upravo zbog entuzijazma pojedinaca, stvari se kreću naprijed. Iako je teško dati precizan vremenski okvir, može se reći da je narednih tri do pet godina ključno za ponovno uspostavljanje Banje Guber i samu Srebrenicu.
Što je najvažnije, Guber voda ipak teče.
Autorica: Dragana Jovanović
Priča je nastala kao dio edukativnog programa Škola novinarske izvrsnosti Mediacentra / Mediacentar School of Journalistic Excellence, koju je razvio Mediacentar Sarajevo, uz podršku Fondacije WARM. Autorica teksta bila je učesnica edukativnog programa. Škola novinarske izvrsnosti Mediacentra održana je kao dio projekta “Reforme za integritet medija i slobodu govora” koji finansiraju Evropska unija i Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH, a zajednički provode Mediacentar Sarajevo, Udruženje "JaBiHEU" i Vijeće za štampu i online medije u BiH. Sadržaj priče isključiva je odgovornost Fondacije Mediacentar Sarajevo te ne odražava nužno stavove Evropske unije i Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH.
