Kreirati dugoročnu strategiju sa ciljem sistemskog provođenja i razvoja medijske pismenosti

12.11.2021 Piše: urednik
Medijska pismenost

Sarajevo, 12.11.2021.- Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini imaju ograničena znanja i kapacitete za promociju medijske pismenosti, kao i za edukaciju građana o tome kako prepoznati manipulaciju informacijama, političku cenzuru i lažne vijesti.

Ovo je rezultat istraživanja provedenog o temi nivoa medijske pismenosti i kapaciteta civilnog društva u zagovaranju medijskih sloboda u BiH u organizaciji Udruženja BH novinari, koje je predstavljeno u Sarajevu putem Zoom platforme.

Uz učestvovanje 30 aktivista civilnog društva, novinara i predstavnika medijskih i međunarodnih organizacija, glavni istraživač, mr Borislav Vukojević, rekao je da su istraživanjem bile obuhvaćene ukupno 64 organizacije, kroz dva kruga istraživanja, iz cijele BiH, koje se primarno bave građanskim aktivizmom, demokratijom i ljudskim pravima, ali i društvenim pitanjima.

“Više od pedeset posto zaposlenih u NVO prošli su kroz obuke medijske pismenosti, što je ohrabrujući rezultat. Na pitanje šta smatraju da je najveća prepreka za unapređenje medijske pismenosti unutar organizacije, najčešći odgovor bio je nedostatak vremena, opreme i nedostatak novčanih sredstava. Često se dešava da se zanemaruje vrijednost medijske pismenosti, a novčana sredstva su preduslov kako bi obuka bila kvalitetna”, naveo je Vukojević.

Kako je istakao, kada je u pitanju ohrabrivanje zaposlenih u upotrebljavanju digitalne tehologije, više od 93 posto organizacija ohrabruje svoje zaposlene u tom pogledu. Također, iz ugla samih organizacija, dvije trećine zaposlenih treba dodatne obuke iz medijske pismenosti, a samo oko 17 posto njih nisu adekvatno obučeni.

„U ovom drugom krugu istraživanja, veliki je porast organizovanja obuka iz medijske pismenosti. Za razliku od prošle godine, kada je bio veliki broj organizacija koji nisu završili

nikakvu obuku, ove godine je svaka organizacija imala bar jednu vrstu eduakcije“, naglašava Vukojević.

Dodaje da je istraživanjem utvrđeno i da je većina nevladinih organizacija imala priliku da se upozna sa fenomenom lažnih vijesti, te da je više od 50 posto organizacija reagovalo na kršenje medijskih sloboda.

„Kada je u pitanje stepen medijskih sloboda, njih 62 posto smatra da je BiH zemlja sa potpuno zanemrenim medijskim slobodama, a lažne vijesti najčešće se sakrivaju manipulisanjem izvora i sakrivanjem identiteta“, ističe Vukojević.

Vuk Vučetić, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu smatra da je medijska pismenost važna za društvo, te da je ovo istraživanje pokazalo da nevladin sektor prepoznaje medijsku pismenost kao važnu temu.

„Velika većina organizacija imala je bar jedan trening, a svaki od tih malih treninga doprinose razvoju i promociji medijske pismenosti. Jedino tako se možemo odbraniti od poplave različitih fake medijskih sadržaja, tako što imamo vještine i znanje da prepoznamo dezinformacije“, naglašava Vučetić.

Sanja Dokić Mrsa iz Regulatorne agencije za komunikacije smatra da nevladine organizacije u ovom trenutku imaju najveći značaj u BiH kada je riječ o razvoju medijske pismenosti.

„Stanje medijske pismenosti oslikava stanje civilnog društva i zato je vrlo važno. Treba da budemo svjesni da se digitalna tehnologija mijenja i usavršava nevjerovatnom brzinom, a samim tim i mediji. Zato je važna ta edukacija o kojoj danas pričamo“, istakla je Sanja Dokić Mrsa.

Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava iz Bijeljine kaže da su u organizacijama civilnog društva svi svjesni da su manjak vremena i resursa glavni problem kada je riječ o unapređenju medijske pismenosti.

„Srećom, imamo mogućnosti da na druge načine radimo na procesima medijskog opismenjavanja, naročito sa mladima i smatram da bi rezultati ovog istraživanja mogli poslužiti

za taj proces. Mislim, da bi svi zajedno trebalo da radimo na izradi Priručnika o medijskoj pismenosti, jer mislim da niti građani, niti mladi, nisu svjesno koliko je to u jednom društvu važno“, objasnila je Ćuskić.

Učesnici diskusije zaključili su kako je neophodno kreirati dugoročnu strategiju sa ciljem sistemskog provođenja i razvoja medijske pismenosti u svim segmentima društva, kao i razvoja kapaciteta organizacija civilnog društva u tom pogledu.

Istraživanje je dio projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije , sa ciljem jačanja nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, kao i primjenu evropskih standarda slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.