Sutra u Republici Srpskoj dan žalosti, šta će biti prekosutra?

04.05.2023 Piše: urednik





Vlada Republike Srpske je na danas održanoj vanrednoj sjednici odlučila da se sutrašnji dan proglasi danom žalosti zbog tragedije u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu, u kojoj je život izgubilo više učenika, kao i radnik škole. Korijeni tragedije o kojoj je istraga u toku tek treba da budu ispitani, ali već sada možemo reći da je društvo u kojem živimo nepovratno promijenjeno i da je pet do dvanaest odavno prošlo. Pitanja pristupa oružju, obukama za rukovanje njime, drugim informacijama, kao i pitanja vršnjačkog nasilja i međugeneracijskog odnosa, definišu situaciju u kojoj smo se našli, a način na koji ćemo se njima pozabaviti odrediće naše dane nakon sutrašnjeg dana žalosti.

Svaki četvrti stanovnik BiH naoružan

Prema podacima iz 2020 u Bosni i Hercegovini ima oko 281.000 registrovanih komada oružja, dok se procjenjuje da je broj neregistrovanih tri do četiri puta veći. Tako se broj komada naoružanja na sto stanovnika kreće od zvaničnih 8 do nezvaničnih 24, što bi opet značilo, da je svaki četvrti stanovnik BiH naoružan. Naravno, u realnosti nije tako - obično je više komada oružja u rukama jednog pojedinca. Prije nekoliko godina izmjenjen je Zakon o nabavljanju, nošenju i držanju oružja i municije, na način da je donja granica za nabavku vazdušnog naoružanja kalibra do 4,5 mm povećana za 2 godine. Rezultat je da maloljetnici ne mogu kupiti ovo oružje, ali ga mogu nositi i koristiti ukoliko su članovi sportskih streljačkih organizacija.

Internet pretraživanjem došli smo do podataka o sedam registrovanih streljana u BiH, i nešto više od 15 klubova za praktično streljaštvo. Ne postoji starosna granica za bavljenje ovim sportom, ali većina klubova navodi da se oko 12 godina stiče određena psihička i fizička zrelost potrebna za bavljenje ovim sportom.

Internet – ima li granice?

Na Internetu su dostupni iscrpni tutorijali o korištenju oružja, pravljenju improvizovanih eksplozivnih sredstava, ali i brojni drugi sadržaji u vezi sa oružjem.

Ukoliko znate engleski jezik, imate pristup još i većem broju informacija.

U komentarima na društvenim mrežama na tragediju koja se desila, upadljivo je korištenje terminologije iz video igrica koje su u BiH među najpopularnijim.  

25% petnaestogodišnjaka u BiH žrtve vršnjačkog nasilja

Prema istraživanju koje je Udruženje KAP provelo u BiH 2019. godine na uzorku od 6000 ispitanika, oko 33% djece su bili žrtve neke vrste vršnjačkog nasillja. Samo 12% ispitanika je zatražilo neku vrstu pomoći, a 1% se obratilo policiji.  

Prema podacima koje je objavio OECD za 2018. godinu, 25% bosanskohercegovačke djece uzrasta od 15 godina trpi ponovljeno vršnjačko nasilje, što našu zemlju stavlja na 8. mjesto u Evropi.

Više od petnaest godina je prošlo od tragične smrti Denisa Mrnjavca, a izmjene zakona i mjere koje su građani tražili tokom protesta te 2008. godina, ipak nisu ugledale svjetlo dana.

KAKO DALJE?

Koji je procenat maloljetnika koji imaju pristup oružju odlučiti da ga upotrijebe? Da li će svaka žrtva nasilja odgovoriti većim nasiljem? Da li će svako ko je obučen da upravlja oružjem odlučiti da tu vještinu primjeni? Koji je procenat onih koji će realnost zamijeniti za video igricu? Koji je procenat onih koji će ako je sve gore navedeno ispunjeno, poduzeti akciju koja će se završiti tragično?

Ovo su samo neka od pitanja sa kojima će se morati suočiti sociolozi, pedagozi, psiholozi, profesionalne zajednice.

Molimo ih da odgovore i na ova : koji je procenat djece čije su socijalne potrebe zadovoljene, koja su afirmisana i prihvaćena, koja imaju solidne uzore, a koja će patiti od nedostatka empatije i vršiti vršnjačko nasilje? Koji procenat djece će pod tim istim uslovima izvršiti nasilje koje će zajednicu zaviti u crno?    

D.J./M.V./O.M.

Reakcije iz Srebrenice i Bratunca
 

Cvijetin
Cvijetin Maksimović, Savjet roditelja, SŠC Srebrenica

Saučešće porodicama djece koja su nastradala u napadu u Beogradu. Ovo je težak udarac za sve, i za porodice, i za škole i za prosvetu. Svaki roditelj koji ima dijete u školi, mora voditi više računa o djetetu, bez obzira na obaveze koje ima. Svakako i da obrazovne ustanove moraju povećati sigurnost svih koji pohađaju nastavu, ali i zaposlenih, da se nikome ne ponovi ovo. Kao društvo moramo uložiti mnogo više snage. Obrazovni sistem se mora mijenjati i uzeti u obzir sve veći uticaj Interneta i društvenih mreža.

 

Dragan
DRAGAN PRODANOVIĆ, direktor SŠC Bratunac

Nezapamćena tragedija, mogla se dogoditi bilo gdje. Ipak, planske aktivnosti i pravovremeno djelovanje pomažu da se nazre klica anomalijskih ponašanja. U komunikaciji roditelja sa školom može se kontrolisati upliv neselektovanih sadržaja na društvenim mrežama. Roditelji i djeca treba da rade na uspostavljanju uzajamnog povjerenje. U preventivnim aktivnostima ćemo sarađivati sa Centrom za socijalni rad, sa policijskom stanicom, a apelujemo i da se postavi školski policajac koji će biti uključen u suzbijanje ponašanja koja nisu u skladu sa kućnim redom.


Sanja
SANJA KABLAR MOČEVIĆ, direktorica SŠC Srebrenica

Trudimo se da radimo na prevenciji, ali podvlačim da to može da se desi bilo gdje. Mi smo već juče povećali mjere bezbjednosti u školi. Danas smo dobili od Ministarstva prosvete i kulture smjernice za rad multisektorskog tima “Briga o djeci – zajednička odgovornost i obaveza” koji će u narednom periodu ispitati trenutno stanje bezbjednosti u školama i u skladu s tim izraditi plan za realizaciju, kao i dati preporuke razrednim starješinama kako sa djecom, primjereno njihovom uzrastu razgovarati o događaju koji je pogodio sve nas

Ja se nadam da ćemo nastaviti dobru saradnju sa roditeljima. Svaki problem i sve je riješivo. Nadam se da ćemo i ubuduće razgovorom i zajedničkim radom sa stručnom službom, odjeljenskim starješinama, nastavnicima, sve probleme i sve ono što može izazvati bilo kakav konflikt rješavati kao što smo i do sada.

 

Sava
SAVA MILOŠEVIć, direktor OŠ “Branko Radičević” Bratunac

Saosjećamo sa žrtvama i njihovim roditeljima. Trebamo daleko više raditi na prevenciji tih događaja. Razredne starješine će razgovarati sa učenicima u narednom periodu na časovima odjeljenske zajednice i i pokrenućemo inicijative koje se pokažu potrebne. Takođe, otvorene su linije komunikacije sa pedagoškom službom škole, da se učenici i njihovi roditelji mogu obratiti za pomoć koja je u skladu sa našim nadležnostima.

 

stanko
STANKO TOMIĆ, director OŠ “Petar Kočić” Kravica

Ta tragedija je nezamisliva i u narednom periodu ćemo se truditi da obezbjedimo sve uslove za provjeru i povećanje bezbjednosti svih u školskim prostorijama. Od Ministarstva je stigla instrukcija da se okupe multisektorski timovi koji će sačiniti plan i strategiju postupanja u takvim slučajevima, kao i raditi na prevenciji takvih slučajeva. Roditeljima poručujemo da što više razgovaraju sa svojom djecom.

 

Jovana
JOVANA TODIĆ učenica

Velika tragedija, nadam se da se ovo više nikada neće desiti.

Loraw
LORA TEŠIĆ, učenica

Velika tragedija, apelujemo da porodice razgovaraju sa svojom djecom, da problem pokušaju zajednički da rješavaju sa svojom djecom I da niko ne trpi vršnjačko nasilje, jer to je zaista veliki problem